[Ljiljana Jeftimir] Uto, 8. 11. 2016. 20:26 |
|
ZNANJE I OCJENA
Kakva bi kola bila bez ocjena? Je li mogue neto nauiti, bez straha od ocjene?
Razmisli malo: Koliko puta ui samo zbog sebe, a koliko puta samo zbog ocjene? Jesi li danas sjeo za knjigu, napisao zadau? Da? Bravo. Uinio si to potpuno dobrovoljno ili uskoro pie test?
No, kako god bilo mi ivimo u razdoblju kad je ocjena glavni pokazatelj znanja i rada.
Npr.
Uenik kod kue kae: Ovaj put sam dobro nauio.
Roditelj pita: A koju si ocjenu dobio?
Uenik: Ma, neto sam zabrljao i dobio tri.
Roditelj: E, to ba i nije neki uspjeh.
Jasno je da su nam ocjene bitne, a osobito pri upisu u srednju kolu. No kad se konano upiete tamo gdje elite tada shvatite vrijednost stvarnog znanja. Ne onog natrebanog, ne onog koje si ukrao prepisujui, ne onog koje je kratko trajalo, nego pravog znanja.
Pravo znanje nije potpuno ovisno o ocjenama. Ponekad moe i navui ocjenu, a da zna da znanje ne prati taj uspjeh, a ponekad je znanje ak i bolje od ocjene. (Barem pretpostavimo)
No, ime se uitelji vode kad ocjenjuju tvoje znanje?
Uzimaju li u obzir trud koji si uloio ili je vanije to pokae?
Znanje se procjenjuje na samom satu, dakle, koliko sudjeluje, odgovara li na pitanja, surauje li s ostalim uenicima u timskom radu itd., a zatim i usmenim ili pismenim provjeravanjem.
Za predmet matematiku vaan pokazatelj je i tvoj rad kod kue. Zato? Iz jednostavnog razloga to za bolje znanje zadatke treba uvjebati da bi stekao vjetinu brzog i tonog raunanja. Sjeti se koliko puta ti se dogodilo da si mislio da razumije gradivo, a ipak zaradio slabiju ocjenu. Razlog moe biti u nedovoljnoj sigurnosti. Sigurnost i tonost se postie vjebanjem. A vjeba i ini razliku u ocjeni. Primijetila sam da uenici slinih sposobnosti i jednako zainteresirani na satu ne trebaju imati istu ocjenu, nego je bolji onaj koji kod kue marljivo vjeba.
PROVJERI JE LI TVOJE ZNANJE onakvo kakvo bi elio da bude!
Gdje se prepoznaje?
1. Znanje prisjeanja... uenik se samo sjea nekih sadraja
Uitelj: Zar zaista ne zna odgovor na to pitanje?
Uenik: (koluta oima kao da gubi svijest)
2. znanje prepoznavanja... uenik prepoznaje neke sadraje , zna na to se odnose, ali ih ne moe objasniti ili obrazloiti.
Uenik: hmm, da, to je ovako...zapravo ne. ini mi se...sjeam se ali mi sad ba ne ide. Inae to znam....
3. znanje reprodukcije... uenik poznaje neke sadraje i zna ih ponekad i objasniti, ali slabo razumije i ne zna primijeniti.
Uenik: Rekli smo da je tra la la la la la...oh, to sam ono govorio?
4. primjenjivo znanje ...uenici poznaju sadraje, znaju ih objasniti, obrazloiti i primijeniti na rjeavanje problema.
Uenik : Lako moemo pokazati da je to u vezi s onim to smo uili prole godine...
5. stvaralako znanje...uenik na osnovi nauenog napreduje, samostalno donosi zakljuke, stvara inovacije...
Uenik: Ako mogu predloiti, imam ideju... To sam rijeio na drugaiji nain, drugim putem sam stigao do istog rjeenja...
Sigurno si primijetio da je znanje ovdje podijeljeno u pet kategorija pa lako zakljuuje da svaka kategorija predstavlja jednu od pet moguih ocjena.
Moda ti se dogodilo da si „sve znao", a dobio ocjenu dobar. Sada to ima smisla, zar ne? Ako je znanje samo na razini ponavljanja gradiva „napamet", a bez sposobnosti da pomou njega rjeava nove zadatke - tada je to samo dobro.
Diskutirajmo ovaj tekst, komentirajmo, otvorimo raspravu, potpuno slobodno i otvoreno. Javite se! Neka i kolski forum postane mjesto gdje se raspravlja debatom.
--Promijenio: Ljiljana Jeftimir, 08.11.2016 u 20:31
Uitavam... Molim priekajte.
|
|
|
[Ljiljana Jeftimir] Uto, 29. 11. 2016. 20:06 |
|
Zar nemate niti jedan komentar na ovu zaista, vjenu, vruu temu? Halo, javite se, gdje ste uenici, gdje je diskusija?
Uitavam... Molim priekajte.
|
|
|
|