Gimnazija Beli Manastir

Ovdje objavljujemo vijesti iz turističke ponude Baranje, a ujedno i vježbamo CMS na nastavi informatike. Školske 2019./2020. na online nastavi pokušali smo svojim idejama obogatiti raskošnu turističku ponudu i naučiti kreirati web. Profesorica nas je na udaljeno učenje osposobila načiniti svoje osobne mrežne stranice. 

Sprortsko-rekreacijski centar u Kneževim Vinogradima posjetitelje će oduševiti bogatstvom sadržaja. U njegovu se kompleksu nalaze olimpijski bazen veličine 25×50 m, mali dječji bazen 8×8 m, tobogan, dječje igralište, fitness sprave na otvorenom, sportski tereni (nogomet, mali nogomet, košarka, odbojka na pijesku), odmorište za bicikliste, ribnjak, šetalište te ugostiteljski objekt restoran "Panon" i svečana sala "Iris". 

U bogatom prirodnom okružju bjelogoričnog i crnogoričnog drveća, ukrasnih živica i velikih travnatih površina, ovo je izletište prava oaza gdje svoje mjesto pronalaze brojni gosti od obiteljskih posjeta, školskih ekskurzija, umirovljenika do stručnih poslovnih skupova i teambuilding-a. U ponudi su:  50-metarski spiralni tobogan,najam bicikala, najam kanua, najam zorbing lopti za hod po vodi. Cijena jednodnevnih ulaznica za jdecu do 15 godina iznosi: 5,oo kn, za odrasle iznosi: 10,00 kn (za djecu koja prođu ispod ruke njihova klauna, cijena je besplatna). Sezonske ulaznice za djecu su: 100,00 kn, a za odrasle iznosi: 200,00 kn.  

Batina je naselje i pristanište na Dunavu u Baranji. Razvilo se u lokalni centar sjeveroistočnog dijela Baranje, u dijelu Banskog brda gdje ono izbija na Dunav. Najvažnija veza Baranje s Bačkom vodi preko Batine gdje je 1974. godine izgrađen cestovni most na Dunavu. U knjizi "Hrvatski baranjski mjestopisi" Ante Sekulića tvrdi se da je Batina naselje poznato u rimsko doba, te je zabilježeno također i godine 1316. Izvorno je zabilježeno kao Kurszug, zatim mađarski Köszeg. Batina je službeno osnovana 1720. godine naseljavanjem Hrvata, Srba, Mađara i Nijemaca, dok se po knjizi "Tri stoljeća Belja" u poreznim knjigama kao pustara spominje već 1591. godine: "Pretpostavlja se da je i u vrijeme oslobodilačkih ratova bila pusta. 

Kulinijada u Jagodnjaku se održava od 2003. godine svake godine u organizaciji PZ Naše Selo iz Jagodnjaka. Uglavnom su takmičarski primjerci iz Baranje, a iz godine u godinu se povećava broj takmičara i izvan Baranje. Najbolji kulin bira komisija kojoj je prof.dr.Petričević Antun na čelu, a ocjenjuje se vanjski izled, izgled presjeka, ujednačenost sušenja i zrenja, konzistencija, boja, odnos mišićnog, masnog i vezivnog tkiva, te miris i ukus. Najboljem kulinaru uglavnom kao nagrada pripadne teška svinja za proizvodnju kulina, a ovisno o broju bodova dodjeljuju se zlatna, srebrna i brončana medalja.

U Jagodnjaku se tradicionalno na Spasovdan načinje kulin, tako da je termin kulinijade uvijek vezan za taj dan u godini, što znači 40 dana od Uskrsa. Cilj kulinijade je promocija ove gastronomske delicije kao autohtonog proizvoda i organizacija njegove proizvodnje na tradicionalan način, a zadovoljavajući sve zakonske standarde koji propisuju ovakvu proizvodnju. Ovim bi seljaci proizvođači iskoristili i unovčili svoje znanje proizašlo iz tradicije i iskoristili situaciju povećanja potražnje originalnih autohtonih visokovrijednih mesnih proizvoda na europskom tržištu. Također je cilj iskoristiti ovaj brend u turističke svrhe, ponudom posjete "kući kulina" u kojoj bi se moglo pogledati kako se nekad u starim baranjskim kućama odvijao cijeli tok proizvodnje kulina; od proizvodnje autohtonih pasmina svinja, pa sve do zrenja kulina u starim "kubama".

Priča o beljskim vinima počinje na 650 hektara vlastitih vinograda na Banovom brdu, kroz čije najljepše pejzaže vijuga gotovo 8 km duga vinska cesta. Na lokaciji Karanac, smješten je prekrasan vidikovac okružen s milijunima čokota vinove loze. 

Vidikovac bogat prirodom omogućuje nam predivan pogled. Pogodno tlo za vinovu lozu  pridonijelo je i nazivu ,,Baranja“, naime na mađarskom jeziku  boranya znači vinska majka. Bogatstvo ovog tla prepoznali su i Rimljani  koji su još prije 2000 godina brdo Banovu kosu prozvali "Mons aureus" ili zlatno brdo. 

Kopački rit najveća je raskoš zelenila i vode u Slavoniji te je njezin najveći prirodni biser. Močvarni je dom tisućama bioloških vrsta i prirodni trokut Dunava i Drave. Najvredniji je posebni zoološki rezervat u Hrvatskoj i jedna je od najvećih fluvijalno- močvarnih nizina u Europi zbog čega je uvršten u Ramsarsku listu močvara svjetskoga značaja. Smješten je u istočnoj Hrvatskoj, na području Osječko-baranjske županije i ubraja se u Baranjska blaga. Kopački rit utemeljen je 1976.g. i time je proglašen kao najstariji park prirode u Hrvatskoj. Velika krda jelena zaštitni su znak Kopačkog rita, također velika su krda i divljih svinja. U njemu boravi oko 300 različitih vrsta ptica, a najbitnije su vrlo rijetke zaštićene vrste orlovi štekavci i crne rode. Ima veliko turističko značenje te osim očuvane prirode, bogate flore i faune ističe se i kulturno-povijesna baština. 

Park prirode Kopački rit utemeljen 1976. godine poplavno je područje u Baranji, na sjeveroistoku Hrvatske, između rijeka Dunav na istoku i Drave na jugu. Park prirode je ukupne veličine 17.700 ha (177 km²), od čega Specijalni zoološki rezervat obuhvaća 8.000 ha (80 km²). Administrativno Kopačkog rita se nalazi u općini Bilje, Osječko-baranjska županija. Nosi status najstarijeg proglašenog parka prirode u Hrvatskoj. Ime dobiva od istoimenog sela koje se nalazi na rubu parka, od mađ. "kopacs"  = kopča i "rét" = močvarna livada.  Mađarska riječ kopács također može označavati predmet koji je raskovan, odnosno razbijen na manje cjeline, što sliči razbijenim cjelinama (šume, tršćaci, jezerca...) u ritu. Jedna je od najvećih fluvijalno-močvarnih nizina u Europi. Izgled područja tijekom godine mijenja svoj izgled. Za Kopački rit može se reći da je rastilište i mrijestilište slatkovodne  ribe u Podunavlju i najvažniji ornitološki rezervat u Hrvatskoj. Kopački rit obogaćuje 140 vrsta ptica koje se svake godine u njemu gnijezde, a također je obogaćen 

 velikom bioraznolikošću od 2000  bioloških vrsta te je to odraz     bogate flore i faune parka.   Dijelovi kopna i ritskih   voda čine vrlo složen mozaik,   a njihov oblik i funkcija u   datom trenutku ovise o količini   nadošle vode. Kopački rit   uvršten je u listu ornitološki       značajnih područja - IBA (Important   Bird Area), a nominiran je i za uvrštenje   u UNESCO (Svjetska prirodna baština).

Svi ste već do sada sigurno čuli za Kopački rit, a vjerojatno ga čak i posjetili. Kopački rit je močvarni dom za više od 2300 bioloških vrsta, ili kako neki znaju reći "ptičji raj" jer je on dom stotinama ptičjih vrsta. Nalazi se u prirodnom trokutu Dunava i Drave te je jedan od najvećih europskih močvara. Vjerojatno niste znali da ime ovoga parka dolazi od mađarskih riječi kapocs (kopča) i ret (livada). U parku prirode možemo pronaći Dvorac Tikveš koji pripada ladanjskoj arhitekturi. Utemeljen je 1976. godine i najstariji je proglašeni park prirode u Hrvatskoj. 1993. godine proglašen je međunarodno značajnim zaštićenim područjem, a UNESCO je 2012. godine  proglasio prekogranični rezervat biosfere Mura – Drava – Dunav čime je Kopački rit njegov iznimno vrijedan dio. Kopački rit je je mjesto za odmor, rekreaciju, atrakciju i svjetski poznato mjesto za promatranje ptica.

OBILAZAK PARKA

Kopački rit se može obići na nekoliko načina: turističkim vlakićem, brodom, čamcem, biciklom, a i pješice. Ako se odlučite za šetnju, onda započinjete od poučne staze uz jezero Mali Sakadaš do pristaništa za brodove i čamce na jezeru Veliki Sakadaš. Ako se odlučite za vožnju čamcem, onda vaš obilazak kreće od jezera Veliki Sakadaš u smjeru rijeka Dunav i Drava sve do Kopačkog jezera. Putem od dvorca Tikveš prema brodskom pristaništu i jezeru Sakadaš možete svratiti u restoran Kormoran koji je nazvan po najčešćoj ptici u parku. U njemu možete probati razne baranjske specijalitete: šaran u rašljama, fiš-paprikaš, jela od divljači poput „Lovačke torbe“ ili odlični kolač „Belje“, ali i probati vina naše cijenjene vinarije „Vina Belje“.

Ja sam vam ukratko objasnila neke od zanimljivosti koje možete pronaći u Kopačkom ritu. Ako vam to nije bilo dovoljno, preporučujem vam da pogledate neke od linkova i sami saznate dodatno o onome što vas zanima.

https://www.parkovihrvatske.hr/park-prirode-kopacki-rit

https://www.tzosijek.hr/kopacki-rit-srce-dunava-820

https://croatia.hr/hr-HR/dozivljaji/priroda/park-prirode-kopacki-rit

https://ruralna.hr/?page=client&id=9

Eko centar Zlatna Greda mjesto je gdje se spajaju prelijepa priroda, avanturistički duh i gastronomija. 

Karanac je drugo po veličini selo u općini Kneževi vinogradi u istočnoj Baranji, 20-ak kilometara udaljeno od Osijeka. Selo ima nešto više od 1000 stanovnika i brojne etno kuće, restorane i prenoćišta, kao što su: Ivica i Marica, Baranjska kuća, Bakine čarolije, Sklepić. U Karancu također obiluje gastronomska ponuda raznih domaćih i autohtonih jela koja su karakteristična za ovo podneblje stvorena na otvorenoj vatri i u krušnoj peći. Za sve one posjetitelje koji dođu u Karanac, u blizini se nalaze još neka važna baranjska turistička mjesta: Vinska cesta, park prirode Kopački rit, dvorac Eugena Savojskog u Bilju, dvorac Esterhazy i ostaci Sulejmanova mosta u Dardi, Dvorac obitelji Habsburg u Tikvešu i još puno destinacija.

U malom mjestu u Baranji, Baranjskom Petrovom Selu, svake godine održava se manifestacija „PETARAČKE BUŠE“. Tradicija buša stara je stoljećima. Postoje dvije legende koje objašnjavaju buše. Prva legenda je ona koja govori da su buše svojom bukom  htjele otjerati Turke s ovih prostora, dok pak druga legenda govori da su  galamom htjele otjerati zimu. Petaračke buše traju 4 dana. Prvi dan su na redu „Male buše“, odnosno dječji mimohod. Drugi dan su na redu pak  „Lipe buše“. Treći dan su „Lipe i strašne buše“ kao uvertira za posljednji dan, koji je ujedno i najzanimljiviji. Zadnji dan buša u Baranjskom Petrovom Selu, su „Strašne buše“. Zadnji dan  ima najviše posjetitelja, jedan od glavnih razloga je svakako zabava i gastro ponuda.
Gastro ponuda koja je karakteristična za buše, jest vol na ražnju, a novija gastro ponuda je šaran na rašljama. Iako sva 4 dana postoji mimohod, zadnji dan je najveći mimohod uz pratnju tamburaša. Nakon mimohoda slijedi spaljivanje fašnika u samome centru sela i čitanje tzv. „Vijesti vrapca“ koja su  90% napisana ironično, sarkastično i podrugljivo. Nakon čitanja, kreće zabava do kasno u noć uz različite tamburaške sastave. Također bušama nije strano nekoga „potapšati“ šibom ili slično no najčešće su to prijatelji koji se poznaju i takve stvari rade iz zabave i tradicije.  Ako ste osoba koja voli tradiciju, Petaračke buše su prave manifestacija za Vas, unaprijed si rezervirajte jedan dan u veljači slijedeće godine i spremite se za ludu zabavu uz Petaračke buše.