Dani hrvatskog jezika
Svake godine od 11. do 17. ožujka u Hrvatskoj se obilježavaju Dani hrvatskog jezika. Ova kulturna manifestacija ustanovljena je odlukom Hrvatskog sabora 1997. godine kako bi se odala počast Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika koja je objavljena 17. ožujka 1967. godine u Telegramu. Deklaracija je predstavljala borbu za hrvatski jezik, njegov samostalni razvoj bez vanjske nadređenosti i pravo hrvatskog naroda da svoj jezik naziva vlastitim imenom – hrvatski jezik, bez ikakvih dodatnih atributa ili dvosmislenosti.
Tekst Deklaracije sastavili su ugledni hrvatski intelektualci: Miroslav Brandt, Dalibor Brozović, Radoslav Katičić, Tomislav Ladan, Slavko Mihalić, Slavko Pavešić i Vlatko Pavletić. Upravni odbor Matice hrvatske prihvatio je 13. ožujka 1967. godine tekst Deklaracije, koji je potom uputio na potpisivanje. Deklaraciju su potpisale brojne hrvatske znanstvene i kulturne institucije, što je izazvalo ljutnju tadašnjih jugoslavenskih vlasti. Miroslav Krleža prvi je potpisao Deklaraciju.
Dani hrvatskog jezika imaju za cilj podizanje jezične kulture i bolje upoznavanje hrvatskog jezika i njegove povijesti kao i promicanje jezične baštine. Isto tako, prilika su da se u osnovnim i srednjim školama organiziraju različite prigodne aktivnosti i programi.
“… Ići stazama jezične kulture nije teško. Dovoljno je samo krenuti prema njezinu vrhuncu i svaki dan načiniti bar jedan korak u osvajanju neizmjernih izražajnih mogućnosti hrvatskog jezika.” (Stjepan Babić)
Povodom obilježavanja Dana hrvatskog jezika, učenice 3. razreda: Željana Tešić, Dorja Bartolić, Lara Kedmenec i Elizabeta Bošnjak osmislile su pano i tekst.
