OPĆI PODATCI O ŠKOLI | |
ŠIFRA ŽUPANIJE | 14 |
ŠIFRA ŠKOLE | 14-001-501 |
NAZIV ŽUPANIJE | OSJEČKO-BARANJSKA |
NAZIV ŠKOLE | GIMNAZIJA BELI MANASTIR |
MJESTO ŠKOLE | BELI MANASTIR |
POŠTANSKI BROJ | 31300 |
ADRESA | ŠKOLSKA ULICA 3 |
TELEFON | +385 31 701 828 |
ured@gimnazija-beli-manastir@skole.hr | |
DJELATNICI | 30 |
RAVNATELJICA | Suzana Periša, mag. math. |
TAJNICA | Adela Pligl, mag.admin.publ. |
PEDAGOGINJA | Nina Savić, prof. |
VODITELJICA RAČUNOVODSTVA | Aleksandra Bare |
REFERENT | Ivan Mazur, dipl. oec. |
STRUČNE SURADNICE KNJIŽNIČARKE | Kristina Vinojčić Tota, mag. informatol., Mirta Burcar, mag. informatol. |
DOMAR | Savo Đurđević |
SPREMAČICA | Katica Smolčić |
SPREMAČICA | Andrea Pandžić |
KRATKA POVIJEST ŠKOLE
Detaljnije, prva generacija učenika Gimnazije Beli Manastir upisuje prvi razred matematičke gimnazije u Osijeku, u školskoj 1962./63. godini gdje tu školsku godinu i završava, da bi se u školskoj 1963./1964. nova dva odjela prvih razreda upisala u gradu Belom Manastiru na svojoj današnjoj, matičnoj lokaciji. Učenici koji su završili prvi razred matematičke gimnazije u Osijeku, upisuju drugi razred također u gradu Belom Manastiru, na matičnoj lokaciji. Tako se davne, 1963./64. godine krenulo u školsku godinu s tri odjela gimnazije (dva odjela prvih razreda i jedan odjel drugog razreda prirodoslovno-matematičke gimnazije).
Može se zaključiti da je škola prve maturante imala 1965./66. godine. Njihova posljednja, zajednička školska fotografija ovako je izgledala:
Kontinuiran rad, zapaženi rezultati, mjerljivi po uspješnosti studiranja i povratka mnogih intelektualaca, poniklih iz te gimnazije u svoj zavičaj, najbolja su potvrda da je postojanje ovakve škole bilo od iznimne važnosti za svekoliki razvoj Baranje.
ŠKOLA DANAS
....PRIJE DESETAK GODINA -Sway
...ZANIMACIJE DANAS
KRATKI PRIKAZ RAZVOJA NASELJA BELOG MANASTIRA - GDJE SE SMJESTILA NAŠA ŠKOLA
Na mjestu današnjeg Belog Manastira nekoć je stajalo rimsko utvrđenje pod nazivom «Mons aureus» – Zlatno brdo. Tijekom velike seobe naroda kao i ostali rimski gradovi i utvrde i to je nestalo. Nemamo točnih podataka kad je na tom mjestu obnovljeno naselje, ali prve podatke da je na ovom mjestu postojalo selo Pel susrećemo 1227. godine, kada je u njegovoj blizini palatin Moys (Mojš) osnovao samostan (lat. monasterium), po kojem se i samo mjesto prozvalo Pelmonostar. Veliki su posjednici u XIII st. bili Daroyi od kojih potječe palatin Moys, pa se po njima od 1227. godine zove Moys Monasterium. Kasnije se udomaćilo ime Monostor koje se spominje 1357. godine kada spada u kraljeve posjede (lat. ville regiae). Naselje se nalazilo u sastavu baranjske županije, a u XV st. dolazi u posjed obitelji Gorjanski.
Nakon mohačke bitke prostori Baranje dolaze pod tursku vlast. Domicilno stanovništvo Hrvati i Mađari izmiču, a na ispražnjena selišta dolaze Hrvati iz Bosne, Srbi i Vlasi. Pod turskom vlašću Monostor je pripadao nahiji Branjin Vrh. Budući da su Turci dali slobodu svim vjeroispovijestima, na prostoru Baranje se ubrzano širila reformacija. Jedini koji su u vrijeme turske vlasti radili na očuvanju religijskih, narodnih i kulturnih obilježja Hrvata bili su bosanski franjevci provincije Bosne Srebrene.