20. rujna 2025. obilježili smo 120. godinu smrti velikog hrvatskog pisca realizma Vjenceslava Novaka, nazvanog „Hrvatski Balzac“. Novak je rođen u Senju, 11. rujna 1859. godine.
Završio je pripremnu školu u Zagrebu zatim se zaposlio kao nastavnik u Senju. Godine 1884. nastavlja svoje školovanje na praškom konzervatoriju i dobiva status orguljaša, nastavnika pjevanja i teorije glazbe. Do kraja života radio je kao profesor i uređivao je časopis Gusle i izdavao list Glazba. Novakovo prvo djelo bila je pjesma Lavoslavu Vukeliću (1874.), a prva tiskana novela Maca (1881.). U Novakovu prvom romanu Pavao Šegota (1888) vidi se jaki utjecaj Šenoina Prijana Lovre.
Njegova djela U glib (1901.) i Iz velegradskog podzemlja (1905.) opisuju teški problem siromaštva, gladi i nepravde stanovništva. U romanu Posljednji Stipančići opisuje društveni život Senja u prvoj polovici 19. stoljeća (propast obitelji Stipančić). Likove je stvarao po uzoru na ljude i sredinu u kojoj je živio.
Iako je obolio od tuberkuloze, radio je kao učitelj i pisao djela kako bi mogao prehraniti svoju obitelj. Preminuo je u Zagrebu 20. rujna 1905. godine. Pokopan na poznatom zagrebačkom Mirogoju. Posljednji napisan roman, Tito Dorčić, objavljen je nakon njegove smrti.
Pano i tekst pripremile učenice trećeg razreda Marta Jakobfi i Karla Perić.
Iz ostavštine Vjenceslava Novaka
U Gradskom muzeju u Senju čuva se jedan dio ostavštine Vjenceslava Novaka. Ostavština sadrži dvadesetak pisama, dva službena spisa u svezi s Novakovim službovanjem i nekoliko Novakovih rukopisa, uglavnom pjesama. Iako ta ostavština ne sadrži ništa senzacionalno i ne otkriva ništa bitno novo za Novaka kao pisca i čovjeka, ipak je zanimljiva na neki način jer — ako ništa drugo — pomaže nam da potpunije doživimo toga velikog hrvatskog realista, da snažnije oćutimo njegove ljudske dimenzije. I još je u nečemu vrijednost tih dokumenata, osobito pisama. Budući da su najveći dio pisama Novaku uputili tada najistaknutiji hrvatski književnici i znanstvenici, možemo u tim listovima doživjeti i atmosferu u hrvatskoj kulturnoj i političkoj stvarnosti na prijelazu iz XIX. stoljeća u XX. stoljeće, a neka od pisama govore nam o jadnom položaju hrvatskih književnika i o njihovoj ganutljivoj brizi za kruh svagdanji. To je svakako jedan od razloga zašto se Novakova ostavština objelodanjuje u Senjskom zborniku. Dakako, postoji i još jedan važan razlog: nakana Uredništva Senjskog zbornika da se ovim pri logom omogući proučavateljima Novakova života i rada još jasniji uvid u djelovanje toga velikog Senjanina.
Ponosni na našu nastavnicu Ivanu Knezović! Naša nastavnica fizike Ivana Knezović uspješno je završila Fulbright TEA program, jedan od najprestižnijih međunarodnih programa stručnog usavršavanja nastavnika. Kao dobitnica Fulbright stipendije za izvrsnost, u ovom...
Novi raspored sati za učenike po predmetima i prostorijama škole možete preuzeti ovdje. Objavila ravnateljica Suzana Periša, mag math. PREUZMI RASPORED...
