Dani hrvatskoga jezika održavaju se svake godine od 11. do 17. ožujka kao manifestacija utemeljena u spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika, koja je objavljena 17. ožujka 1967. u Telegramu. Tijekom Dana hrvatskoga jezika prisjećamo se borbi koje su se odvijale kako bismo danas imali hrvatski jezik, ne samo kao razgovorni, već kao i službeni jezik. Tijekom hrvatskog romantizma veliki utjecaj imao je Ljudevit Gaj koji je objavio prijedlog za reformu pravopisa i dao konačno rješenje u članku Pravopis 1835. godine (zbog kojega sada imamo č, ć, i dvoslove), međutim tek 1847. hrvatski jezik postaje službeni jezik.
U okviru Jugoslavije istaknuo se velikim utjecajem Miroslav Krleža koji je iskoristio ugled za zaštitu samobitnosti hrvatskoga jezika. Kao zanimljivosti hrvatskoga jezika izdvojili smo najdužu riječ, prijestolonasljednikovičičinima, te da riječ oklasak, tj. klip kukuruza ima oko 46 sinonima. Tijekom Dana hrvatskoga jezika proglašavaju se pobjednici natječaja časopisa Jezik za najbolju novu hrvatsku riječ, promovirajući tako upotrebu vlastitih riječi umjesto preuzimanja iz drugih jezika. Njegovanjem hrvatskog jezika osiguravamo bogatstvo izraza i nužnu preciznost u komunikaciji. Također, očuvanje jezika pridonosi jačanju nacionalne samosvijesti i suverenenosti, te osiguravamo da naša kultura ostane živa i relevantna u suvremenom svijetu.
Tijekom Dana hrvatskoga jezika obogaćena je i naša školska knjižnica novim naslovima na što smo posebno ponosni.
